Zanimljivosti

FOCHT o pjesnicima kaže:

U odbranu pjesnika koji su i danas tužni, koji je predstavljao puniji i dublji izraz pomjeranja fundamentalne ishodišne pozicije kritike iz sfere društva i njegove ideologije u sferu umjetnosti i njenih imanentnih zakonitosti Suprostavljen tada još aktuelnim kvaziideološkim, u suštini dogmatskim uopštavanjima koja su pitanjem “Otkud melanholična poezija u vedra vremena?” težila da onemoguće prirodni proces oslobađanja poetskog stvaralaštva, Fochtov tekst je sav u teorijskim obzirima, ali iz njega izbija odlučno razgovaranje poetskih sloboda. Focht pokazuje njene razne moguće psihološke i emocionalne izvore da bi zaključio:

I zbog znanja pjesnik može biti nesretan. Sretan je pjesnik koji nije upoznao razorno djelovanje refleksije. Zadovoljan može biti samo ako posjeduje misli koje se bez unutrašnjeg mučenja lako i same od sebe mogu izraziti, ako ne osjeća da je iza tih čarobnih slova preostalo nešto nedorečeno.

I zatim:

Kad je tuga prava, istinska, siguran je znak umjetničke zrelosti i saznanja. Zato bi se moglo reći da je naša savremena poezija još premalo tužna. A s druge strane, doba u kome živimo toliko je bogato da može dozvoliti luksuz od nekoliko stranica izgubljenosti i lutanja. Pjesnici su oduvjek bili tužni, pa zašto da ne budu i danas?

I zatim:

pismo isprike, koje počinje ovako:

Dragi Vinko,
Ispričaj me, molim te što neću moći biti prisutan na osnivačkoj skupštini u Ključu. Želim vam uspješan rad i nek vas čuva vaše dobro srce. Svim Ključanima Katolcima želim Radostan Božić i blagdane, i tim povodom šaljem pjesmu koju vam posvećujem.

Pjesma siromaha

Ja ne znam godinu
kada sam rođen
Ne znam ni mjesec.
Ni noć. Ni dan.
Stog jedino za Božić
Sam sebi kažem:
Sretan mi, Isuse,
Tvoj rođendan!

Od srca!
vaš
Enes Kišević

Sretali se u zdravlju miru i ljepoti

pisano 20. 12. 2009. god.

I zatim:

Alojz Buljan

zid od žbuke usahle ruke i prozor malenoslijep izvadih čep iz oka poteče tuga

odlazak molitva kroz ruke kaplje nebo pregršt vode krštenja čelom dotakni hlad ostavljam križni put i zvono i grad

I zatim:

Puškin

Što manje ženu volimo, to joj se više sviđamo.
Prezirati ljudski sud nije teško, prezirati vlastiti sud nemoguće je.
Ne prodaje se nadahnuće, ali se rukopis može prodati.
Navika je s neba nam dana:
zamjena je sreće ona.
Šta je slava? - Sjajna zakrpa na trošnoj odjeći pjesnika.
Lukavost još nije dokaz pameti. Ima glupana pa čak i luđaka
koji su izvanredno lukavi.
Blažen ko u mladosti bješe mlad, blažen ko je na vrijeme sazrio
Čitanje je najbolje učenje.

Paskal

Kad bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore,
na svijetu ne bi bilo ni četvorice prijatelja.
Radoznalost je samo zato da bismo o tome govorili.
Ima ljudi koji lažu samo zato da bi lagali.
Čovjek koji voli jedino samoga sebe ništa ne mrzi
toliko koliko da bude sam.
Postoje samo dvije vrste ljdi: s jedne strane pravednici koji se smatraju griješnicima,
a s druge griješnici koji se smatraju pravednicima.
Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponešto
nego o jednoj sve.

Dostojevski

Svaka ljubav prolazi a neslaganje zauvjek ostaje.
Nekoga je bolje imati medju neprijateljima nego medju prijateljima.
Tajna čovječijeg života nije u tome da smo živi,
već u tome zašto živi.

Anštajn

Kad čovjek sjedi jedan sat sa lijepom djevojkom,
to vam se čini kao jedna minuta. Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći
to je duže od jednog sata. To je relativnost.
Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti,
pa čak ako to od vas i država traži.
Moj politički ideal je demokracija. Poštujmo svakok čovjeka
kao biće i ne pravimo ni od koga idola.
Mašta je važnija od znanja.

Uredio Vinko Blažević

---

Učlanjene poznate osobe iz kulturnog i javnog života

Enes Kišević
Hrvatski pjesnik i dramski umjetnik.
Rođen je 1. svibnja 1947. god. u Bosanskoj Krupi.
Osnovnu školu i gimnaziju završio u Ključu.
Zajedno s našom Udrugom imao je promociju knjige „Voda je moja mati“ u Ključu i u Zagrebu.

OPORUKA

Kćeri i sinovi moji,
ne dijelite se u kući koju vam ostavljam,
ona će i poslije vas ostati.

Spomenite se pri obredu
da će još neko iz tih posuda jesti.

Usta otvarajte jednako za istinom
kao što i za kruhom otvarate.

Ne dopustite novcu
da bude vrijedniji od vas.

I kad padate u blato,
padajte kao sunce.

Budite dobri prema vodi :
spomenite se Majčine utrobe
koja vas je s vodom donijela.

Spasite zrak svoga tehničkog uma,
jer nema tog izuma
koji će vas naučiti živjeti bez zraka.

Hranite radoznalost
Hranite ljepotu.
Hranite ljubav.

Putujte.
Govorite jezik naroda
u kom se zadesite,
ali se vraćajte korijenju
kao potoci izvoru svome.

Dotičite svoje riječi rukama.

Ne otuđujte se od prirode.
Činite dobro i njoj i ljudima.

Spomenite se :
da ste iz ništa došli,
da se u ništa vraćate,
i da ništa nije dragocjenije
od života
koji u trajno naslijeđe
ostavljate svijetu.

I ne žalite za mnom
Žalite za mojim neznanjem.

Dosta me je zemlja hranila,
sad vrijeme je da ja zemlju hranim.

Enes Kišević

---

Dinko Škevin
Rođen je 1952. godine u Betini, a živi u Šibeniku.
Pisati je počeo u prvim razredima osnovne škole.
Uz objavljenje zbirke pjesama, također se proslavio suradnjom sa klapom Maslinom i Teutom.
Osim Masline i Teute, Škevinove pjesme danas izvode klapa More, ansambl Bonaca, Berekini, Mišo Kovač, Ibrica Jusić, Vinko Coce i mnogi drugi.
Čest je gost naših okupljanja Udruge kao pjesnik i kao prijatelj.

---

Esmir Salihović
Rođen je u Ključu 1976. godine.
Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Jedan je od najmlađih bosanskohercegovačkih pjesnika za djecu.

DUGA

Prelijepi luk
Od šarenih boja –
Duga je
I moja i tvoja.

Vezena kao najljepši
Stolnjak –
Duga me podsjeća
Na djedov voćnjak.

I dugo se dugom
Igraju ptice –
Pogled na dugu
Raj za sanjalice.

Gore na nebu
Duga sanja
Sve naše snove
I šaputanja.

---

Muhidin Šarić je bosanskohercegovački pjesnik i dramski pisac.
Rođen u ožujku 1944.godine u Ključu.
Živi i radi u Kozarcu ( BIH ) kao i u Grazu, Austrija.
Od poznatih djela izdvajamo „ Spava li dan u mraku, poezija, Sarajevo, 1976.“, te „ Vuk dobrica, drame, Sarajevo, 1988 “.

GORDIJEV ČVOR

Na raskršću
između tamo i ovamo
zalutali mjesec
noćima pokušava
krivuljom svog noža
presjeći čvor.
Danima sunce
danima kiša i vjetar.
I trešnje cvjetaju
i list sa grana opada
a godine ko trnci
ni ovamo ni tamo
i uzalud samo
u naborima čela
sakupljaju bore.

---

Mathis Mathisen rođen je 1937.godine.
Jedan je od najpoznatijih norveških pisaca.
Pise poeziju, prozu i drame.
Njegov roman Šandor je nagrađen prestižnom nagradom Sonja Hagemann kao, za tu godinu, najbolji norveški roman za djecu i omladinu.

---

Alojz Buljan
Rođen je 1961. godine u Ključu ( Ponjir ).
Od 1987. godine živi u Novskoj.
Dosad objavio : “ Anarime ( stihovni anagrami ), Narodno sveučilište Novska 1994.
“Od Zagreba za Beograd – via Sarajevo” ( aforizmi ), Matica hrvatska Novska, 2000.,itd.

VRTLAR

vrtlar
star

šeta

rever
cvjeta

najslađe sam
kroz san svoj

kišom
prozor do uzbuđenja

suncem
raskoš hlada

dnevom
prah njegovih stopa

noću
beskraj blažena sna

vrtlar
star

najdraže sam

ne da
da umre cvijet.

(16. 7. 1982.)

---

Vlasta Knezović
Rođena 1948.godine.
Glumica, slikarica i pjesnikinja koja je glumila u poznatim filmovima i serijama među kojima su „ Novogodišnja pljačka „serija „ Velo misto“, “ Jauci sa Zmijanja“ , gost u seriji „ Bitange i princeze „i mnoga druga djela.

---

Tomislav Gospodnetić
On je potomak loze Kotromanića.

---

Marino Matota
Rođen je 1945. godine.
Nastupao je na pozornicama Dubrovackih ljetnih igara, Splitskog ljeta, HNK u Rijeci, HNK u Varaždinu, te mnogim drugim.
Od poznatih serija , glumio je u "Zauvijek susjedi" , "Zabranjena ljubav",itd.

---

Monsignor biskup dr. Franjo Komarica je aktualni katolički biskup na području koje pokriva zapadni dio Bosne, sa sjedištem u Banja Luci.
Rođen 1946.godine u selu Novakovići pokraj Banja Luke.
Papa Ivan Pavao II. ga je 28. listopada 1985. imenovao pomoćnim biskupom banjalučkim i naslovnim biskupom biskupije Satafis ( u Africi ), a 1989. nakon služenja Alfreda Pichlera kao biskupa u Banja Luci, Dr. Franjo Komarica proglašen je dijecezanskim biskupom, nasljednikom istoimenog prošlog biskupa.
Monsignor biskup Dr. Franjo Komarica naš je veliki prijatelj koji je čest gost naši okupljanja Udruge i prijatelja Ključana.

---

Nikola Urukalo - novinar Slobodne Dalmacije
Rođen je 20.lipnja 1955. u Šibeniku.
Po profesiji je novinar. Piše za Slobodnu Dalamciju, Šibenski list, Obrtničke novine, a bio je suradnik i drugih tiskovina u Hrvatskoj. Na lokalnoj TV Šibenik radi kao voditelj i urednik dviju emisija. Urednik je i nekoliko pjesničkih izdanja,a 2004. objavio je i Vodič kroz grad Šibenik.Punih 10 godina voditelj je press službe Dalmatinske šansone u Šibeniku. Voditelj je raznih zabavno-kulturnih i društvenih manifestacija.

---

Klapa Maslina jedna je od najdugotrajnijh klapa sa šibenskog područja.
Predvođena sjajnim tenorom i solistom klape Brankom Bubicom, klapa je uspjela zadržati mediteranski, dalmatinski stil s viskom razinom interpretacije.
Prepoznatljivi su po pjesmi “Da te mogu pismom zvati “,a naravno i mnogim drugim djelima.
Klapa Maslina je bila naši gost u Šibenskom kazalištu, te naravno u Ključu na proslavi Male Gospe 2008.godine, te ih smatramo čalnovima, a i velikim prijateljima.

---

Kraljevi Ulice
Grupa Kraljevi ulice nastala je u Zagrebu 1987. godine.
Zajedno s ostalim članovima bili su gosti na Skupštini Udruge u prosincu 2008.godine. u Zagrebu, te isto tako glazbeno poratili program.
Članovi grupe su:
Miran Hadži –Veljković –Hadži
Zlatko Petrović –Pajo

---

Arsen Dedić
Rođeni Šibenčanin, veliki glazbenik, umjetnik i prijatelj svih Ključana.
Glazbeno poznat po pjesmama „Djevojka iz moga kraja“,“ Amigo“, te mnogim drugim.
Zajedno s njim smo okupili ključane i sve prijatelje u Šibenskom kazalištu 2008 godine, te isto tako planiramo u budućnosti zajedno surađivati.

Pjesma:
LU

jer ja više nemam
ni tebe ni nju
i zapravo nikog
pod nebeskom kapom
al me čuva LU

izgubljena mjesta
ni tamo ni tu
duboko i plitko
postalo je jedno
al me pazi LU

ona nema pojma
nježni dječji vid
ona je bez dojma
kakvi joj je did

sve u čudu gleda
a i ja sam tu
s očima od leda
premorene duše
al me štiti LU

premala da sazna
što je iza zida
ali bit će jednom
sposobna da izda.

---

Gabi Novak

Pamtim samo sretne dane

Pamtim samo sretne dane
pamtim samo one noci
koje sam dijelila s tobom
sanjajuci i ljubeci

Pamtim samo sretne dane
pamtim samo ona jutra
koja bude nasa tijela
zagrljena kao mrtva

Ref.
Ja nisam kao ti, da pamtim samo zlo
ja nisam kao ti, ne mogu to

Pamtim samo sretne dane
pamtim samo one kuce
gdje se nasa ljubav krila
samo kano i bespuce

Pamtim samo sretne dane
oko nas je voda rasla
pamtim samo sretne dane
da bih nasu ljubav spasla

Ref.

Pamtim samo sretne dane
svi su drugi magla, san
samo onaj koji valja
u lice je upisan

---

Ivo Pattiera je veliki glazbenik i prijatelj Ključana.
Na okupljanju Ključana i prijatelja Ključa u Šibeniku, Ivo Pattiera je nastupao u Šibenskom kazalištu, te na taj način približio Šibenčane i Ključane na jedan poseban kulturno glazbeni način.
Isto tako, Ivo Pattiera je bio naš gost na proslavi Male Gospe u Ključu, te nastupio zajedno s klapom Maslina u Domu Kulture, Ključ, 2008.godine.
On je naš veliki prijatelj, tako da se naša suradnja zasigurno nastavlja u budućnosti.

Prodji me se

Jos ti nije kasno, jos ti je na vrime
okani se mene, sta ce ti moj svit
ja sam ka i vapor, samo cekam plime
ja sam ka i more, ti si ka i cvit

Dobro su ti rekli, evala im bilo
ne znam di cu s sobom, sta ces mi jos ti
kako da ti recem, moja dobra vilo
znas da sam ka more, nisam ka i svi

Ref.
Prodji me se, pusti sve na miru
prodji me se, nadji drugu miru
prodji me se, viruj svome paru
al' ne viruj nikad moru i mornaru

Prodji me se, pusti sve na miru
prodji me se, nadji drugu miru
prodji me se, viruj svome paru
al' ne viruj nikad, al' ne viruj nikad
al' ne viruj nikad moru i mornaru

Ja sam ka i more, privari i vraga
cut ces grube rici i da si mi draga
viruj kome hoces, viruj svome paru
al' ne viruj nikad moru i mornaru

Ref.

Prodji me se, prodji me se

---

Borislav Janković
Free International Eco Camp Zelenkovac
Zelenkovac bb, 70266 Podrašnica, Mrkonjić Grad
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina
www.zelenkovac.org

---

Ibro Vučkić – Efta
Jedan od najstarijih Ključana kojeg više nema, živio je oko 100 godina, ali ostalo je puno priča o njemu.
A jedna počinje ovako.
To je bilo u vrijeme kad sve bi moguće, i ništa nemoguće.
Ibro je bio čovjek od zanata, znao je taj zidati furune s petnjacima što bi netko ozidao jedan dan do podne, a on bi to isto zidao jednu eftu.
Pa, s razlogom dobiva taj nadimak, jer je bio veliki meraklija, sjesti zapaliti lulu i zasvirati na trošnoj šargiji.
Često bi znao uz kahvu pričati o povijesti, napamet bi znao recitirati narodne pjesme, a jedna mu je bila vrlo česta o krajišnicima, a duša mu je bila reći Ma neće ni ovo ovako dugo ostati.

„ Stadoše se kupiti krajišnici.
Otiskoše se dva sužnja niz polje Bilajsko,
Oni Bravsko polje pregaziše,
Kad stigoše Ključu kamenom i
u Ključu konak učiniše u
Turčina, ključkog kapetana.
Kad im sutra danak osvanuo,
a petak se bio progodio,
Svi Ključani došli u džamiju
i tu knjigu bilu pomoliše,
Kapetan im knjigu proučio,
Ključani joj ni nukaet nisu,
Kad vidje Ključki kapetan,
Hajte djeco, dva sužnja nevoljna
ovdi banu nejdandžije nisu
već zdilari, a i čarapari,
zdile stružu, a i pletu čarape.“

Pjesma govori o događaju prije pada Bihaća pod Turke 1593. godine.

---

Monografija

---

Rafting na Uni

---